Kraljevina Španija
Kraljevina Španija, zemlja osmeha i sunca, plavetnila mora, zelenih livada, snežnih vrhova, očaravajućih živopisnih gradića i sela, svetskih metropola, flamenka, koride, zanimljivih i dobrih ljudi.
Južnoevropska, iberijska, atlantska, mediteranska, pirinejska, zemlja kolonizatora, konkvistadora... Zemlja Evrope najbliža Africi, zemlja na dva kontinenta, zahvaljujući Seuti i Melilji...
Venačne i gromadne Kantabrijske, Iberijske, Betijske planine uokviruju visoravan Mezetu u centralnom delu Španije, dok su na severoistoku i jugozapadu plodne nizije Aragonija i Andauzija. Zemlja obasjana suncem, sa toplim letima i blagim mediteranskim zimama na jugu, kontinentalnim,leti toplim, zimi hladnim i snežnim vazduhom u središnjem delu i vlagom atlantskog okeana na severoistoku.
Pirineje su prvobitno naseljavali Iberi, Baski i Kelti. Nakon velikih borbi, vlast preuzimaju Rimljani, a u srenjem veku Germani. Veliki trag ostavili su Mavari iz Severne Afrike koji su vladali do sredine 15.veka. Kada je Kolumbo stigao do Amerike, Španija je postala najjače kraljevstvo i kolonijalna sila u Evropi. Tokom dvadesetog veka, brojni politički problemi doveli su do Španskog građanskog rata i Frankove diktature. Danas je Španija parlamentarna monarhija sa naslednim monarhom i dvodomnom skupštinom.
Buran istorijski razvoj uticao je na karakteristike i raznolikost stanovništva. Od 45 miliona stanovnika Španije, najbrojniji su Španci. Slede Katalonci, Galijci, Baski... Najveći broj ljudi su katoličke veroispovesti i žive u gradovima. Stanovništvo ove zemlje sve više stari, prirodni priraštaj je svega jedan promil. Inače su veoma ljubazni, gostoljubivi, uvek nasmejani i veseli.
Glavni grad, treći po veličini u Evropi je Madrid. Slede Barselona, Valensija, Sevilja, Saragosa... Spanija je srednje razvijena zemlja u kojoj se ljudi uglavnom bave uslužnim delatnostima. Poznata je po poljoprivrednim proizvodima - masline, južno voće, vinova loza, žitarice i po turizmu.
Južnoevropska, iberijska, atlantska, mediteranska, pirinejska, zemlja kolonizatora, konkvistadora... Zemlja Evrope najbliža Africi, zemlja na dva kontinenta, zahvaljujući Seuti i Melilji...
Venačne i gromadne Kantabrijske, Iberijske, Betijske planine uokviruju visoravan Mezetu u centralnom delu Španije, dok su na severoistoku i jugozapadu plodne nizije Aragonija i Andauzija. Zemlja obasjana suncem, sa toplim letima i blagim mediteranskim zimama na jugu, kontinentalnim,leti toplim, zimi hladnim i snežnim vazduhom u središnjem delu i vlagom atlantskog okeana na severoistoku.
Pirineje su prvobitno naseljavali Iberi, Baski i Kelti. Nakon velikih borbi, vlast preuzimaju Rimljani, a u srenjem veku Germani. Veliki trag ostavili su Mavari iz Severne Afrike koji su vladali do sredine 15.veka. Kada je Kolumbo stigao do Amerike, Španija je postala najjače kraljevstvo i kolonijalna sila u Evropi. Tokom dvadesetog veka, brojni politički problemi doveli su do Španskog građanskog rata i Frankove diktature. Danas je Španija parlamentarna monarhija sa naslednim monarhom i dvodomnom skupštinom.
Buran istorijski razvoj uticao je na karakteristike i raznolikost stanovništva. Od 45 miliona stanovnika Španije, najbrojniji su Španci. Slede Katalonci, Galijci, Baski... Najveći broj ljudi su katoličke veroispovesti i žive u gradovima. Stanovništvo ove zemlje sve više stari, prirodni priraštaj je svega jedan promil. Inače su veoma ljubazni, gostoljubivi, uvek nasmejani i veseli.
Glavni grad, treći po veličini u Evropi je Madrid. Slede Barselona, Valensija, Sevilja, Saragosa... Spanija je srednje razvijena zemlja u kojoj se ljudi uglavnom bave uslužnim delatnostima. Poznata je po poljoprivrednim proizvodima - masline, južno voće, vinova loza, žitarice i po turizmu.
„Ukoliko ste u Madridu, iz Madrida ste!“
- Glavni i najveći grad Španije, teći po veličini u Evropi, posle Londona i Berlina sa
- 3, 5 miliona stanovnika u gradu i još toliko u predgrađima.
- Simbol je jedinstva Španije, raskrsnica puteva, trgovački, finansijski i kulturni centar.
- Najviši glavni grad Evrope, na 655 m n.v., severozapadno od grada je planina Sijera de Gvadarama, u geometrijskom središtu Španije i Pirinejskog poluostrva.
- Godine 865. Emir Muhamed I ovde, u selu Majrut, na reci Manzanares, je podigao tvrđavu koja je trebala da brani grad Toledo. Godine 1083. grad je preuzeo Alfonso VI od Kastilje. Magerit – „bogata zemlja u vodi“ – tako su Arapi nazivali ovu oblast gde je kralj Filip II kasnije osnovao kraljevski sud a 1561.g. je postao prestonica proglasom kralja Filipa II. I
- I
Krajem 19.veka se ruše odbrambeni zidovi i probijaju nove saobraćajnice – sve velike ulice sastaju se na trgu Puertu del Sol – glavna raskrsnica u centru grada. Tu je i jedinstven spomenik - nulti kilometar - betonska kamena geografska karta Španije sa Madridom kao centrom i sa najvažnijim saobraćajnicama.
PUERTA DEL SOL – jedan od najpoznatijih trgova u Madridu; ime je dobio prema predstavi Sunca koja se nalazila na istočnoj kapiji grada; ovde su simboli grada – Sat na palati Casa de Correos koja je sedište vlade Madrida; svakog 31.decembra masa ljudi se skuplja ispred sata I tradicionalno, u ponoć, dok sat otkucava oni jedu po jedno zrno grožđa na svaki zvuk zvona. Nasuprot sata je Nulti kilometer. Statua Medveda I drveta jagode, koja se nalazi I na grbu grada, nalazi se na trgu, kao I statua “Mariblanka”, statua Venere, replika originala iz 17.veka koja je ukrašavala fontanu, kao I spomenik Čarlsa III koji je modernizovao Madrid u 18.veku; u popodnevnim satima ovde sviraju Marijači; na trgu je I najpoznatija pekara I poslastičarnica u gradu “Maljorkina” |